photo: promo foto, credit:
Gregory Porter u pratnji Zagrebačke filharmonije u Lisinskom
25.08.2025. 15:09
Početak 2026. godine obilježit će veliko otvaranje 17. Zagreb Jazz Festivala, u sklopu kojega će 23. siječnja 2026. u Lisinskom gostovati nagrađivani američki glazbenik Gregory Porter s bandom u pratnji Zagrebačke filharmonije.
Njegov koncert u sklopu 15. Zagreb Jazz Festivala, pretvorio je 2024. krcatu dvoranu Kina SC u hram američke glazbe. Gregory Porter vodeći je pjevač na današnjoj jazz i soul sceni, ali ujedno i glumac, skladatelj i pjesnik. Gregoryjevu muzikalnost, karizmu i profinjene izvedbe upotpunit će virtuozi iz Zagrebačke filharmonije. U njegovoj se glazbi čuju odjeci raznih žanrova afroameričke glazbe: jazz, R&B, blues, gospel, soul.
Naime još kao dijete bio je u izravnom doticaju s radnim pjesmama i bluesom slušajući pjesme svojih roditelja i rođaka te gospelom koji je sa svojom majkom pjevao u crkvi. Porter je počeo pjevati u malim jazz klubovima u San Diegu dok je pohađao Državno sveučilište San Diego uz nogometnu stipendiju. Na kraju se preselio u New York City kako bi se u potpunosti posvetio glazbi, a njegova karijera krenula je uzlaznom putanjom s objavljivanjem njegova prva dva albuma – »Water« (2010) i »Be Good« (2012) – koji su oba dobili nominacije za Grammy. Godine 2013. objavio je svoj prvi album »Liquid Spirit« za Blue Note koji je brzo prerastao u globalni fenomen, prodavši više od milijun albuma i donijevši Porteru prvu nagradu Grammy, a NPR ga je proglasio »sljedećim velikim američkim jazz pjevačem«.
Oduševio je i božićnim albumom »Christmas Wish« (2023), koji uključuje izbor tradicionalnih klasika, kao i tri originalne pjesme. Zahvaljujući ugledu koji je stekao, tijekom karijere je ostvario suradnje s poznatim glazbenicima, među kojima su Dianne Reeves, David Murray, Jamie Cullum, Lizz Wright, Lalah Hathaway i Renee Fleming.
Svoje je korijene Porter proširio i izvan glazbe. Bio je voditelj podcasta The Hang, serije razgovora u kojima sudjeluju njegovi slavni prijatelji, kao i vlastite kulinarske emisije The PorterHouse, u kojoj je pjevač dijelio recepte inspirirane lokalnom zajednicom, iskustva s turneja diljem svijeta i obiteljske kulinarske tradicije iz odrastanja s majkom i sedmero braće i sestara.
Osvojio je niz nagrada i priznanja, između ostalog 2 Grammyja (i 8 nominacija). Međunarodna Udruga jazz novinara i časopis DownBeat više su ga puta proglasili najboljim jazz pjevačem na svijetu. Nikad nije zaboravio glazbenike i druge umjetnike koji su na njega ostavili snažan dojam u mladosti i koji su usmjerili njegovo stvaralaštvo. Primjerice, izravno se poziva na njihovu ostavštinu prozivajući u svojim pjesmama poimence Langstona Hughesa, Marvina Gayea, Jamesa Browna, Johna Coltranea, Mahaliju Jackson, Boba Marleyja, Milesa Davisa...
Nakon što je na svojim albumima izvodio uglavnom vlastite skladbe, CD »Nat King Cole & Me« je u potpunosti posvetio svojem idolu. Naime, prva jazz ploča koju je čuo u životu bila je ploča Nata Kinga Colea. Od tada je, budući da je odrastao bez oca, Cole za njega bio očinska figura, a poslije i glazbeni uzor. Slušajući njegove ploče zamišljao je kao da pjeva upravo za njega. Nikad nije pokušavao zvučati poput Nat King Colea, ali osjećajnost njegova glasa na njega je djelovala kao buđenje u nekom drugom svijetu što je snažno djelovalo za njegovo kasnije stvaralaštvo.
Iako izvodi i skladbe drugih autora, Porter je autor većine skladbi i tekstova koje izvodi. Tijekom dvadesetogodišnje karijere napisao je niz hitova, primjerice »Hey Laura«, »Liquid Spirit«, »If Love is Overrated«, »Musical Genocide«, »Mister Holland«... U nekima od tih djela bavi se socijalnim, političkim i društveno angažiranim temama, kroz njih progovara o nepravdi i društvenim anomalijama. Sjajan primjer iskaza poštovanja prema radnim pjesmama, pak, donosi u izvedbi skladbe »Work Song« poznatoga jazz standarda trubača i kornetista Nata Adderleyja za koji je sam napisao tekst i koji je prilagodio svojoj osobnosti; nije ju osuvremenio kao što je to uobičajeno nego je postigao da zvuči arhaično. U njegovom aranžmanu ona se doima autentičnom.
Poseban ugođaj na zagrebačkom koncertu dat će Zagrebačka filharmonija – simbol 150-godišnje tradicije orkestralnog muziciranja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotor je glazbene umjetnosti diljem zemlje i njezin kulturni veleposlanik u svijetu. Povijest ove glazbene institucije pisali su prvorazredni šefovi dirigenti Friedrich Zaun, Milan Horvat, Lovro von Matačić, Mladen Bašić, Pavle Dešpalj, Kazushi Ono, Pavel Kogan, Alexander Rahbari, Vjekoslav Šutej, David Danzmayr i sadašnji Dawid Runtz. Osim njih, mnogi su proslavljeni domaći i inozemni dirigenti utisnuli svoj pečat našoj filharmoniji. Ugostila je i brojne instrumentalne i vokalne soliste od Milke Trnine, Yehudija Menuhina, Antonija Janigra, Mstislava Rostropovicha, Leonida Kogana, Henryka Szeringa, Luciana Pavarottija, Ive Pogorelića, Montserrat Caballe, Alexandera Rudina, Davida Garetta, Juliana Rachlina, Mische Maiskog..., a impresivnoj listi sada dodaju i Gregoryja Portera.
Ulaznice su dostupne putem sustava entrio.hr.
