Vrijeme je za promjenu! - podrška apelu hrvatskim radio stanicama

Vrijeme je za promjenu! - podrška apelu hrvatskim radio stanicama

Glazbeni portal Sound Report ovim putem pruža podršku apelu hrvatskim radio stanicama, pokrenutom od strane glazbenog portala Ravno do dna.

Ono što nas je ova kriza zasigurno naučila jest da je, sada, kada je sve stalo, kada nam se zatreslo tlo pod nogama, kulturno-umjetnička scena itekako ranjiva, pogotovo domaća glazbena scena. U ovom kontekstu ne mislimo na isprane izvođače i hitove iz 80-ih i 90-ih, koji nisu apsolutno ništa novog donijeli u kulturnom aspektu od kada je propao Novi val, nego o onim autorima i izvođačima koji u sadašnjosti pune klupske prostore, a istovremeno ih javni medijski prostor zanemaruje. One koji su sada kompletno ostali bez posla i propali kroz pukotine kulturno-umjetničke scene.

 

Zagreb postao europska koncertna metropola, a domaća je glazbena scena bolja i plodonosnija nego ikad. Nema tog dana u tjednu u kojem je nemoguće naletjeti na neku fantastičnu svirku domaćeg autora, a za mnoge se vrlo često traži ulaznica više. Jer, s godinama se stvorila kultura posjećivanja koncerata, koja se nadalje razvila u veliki potencijal koncertnog turizma na Jadranu, dok je unazad nekoliko ljetnih sezona obilježio i pravi procvat lokalnih festivala čiji su headlineri, većinom, dobro poznata imena domaće glazbene scene.

 

Budući da nam iz nekih sasvim drugih razloga svjetski A-listeri dolaze na kapaljku, domaći izvođači koncertno su jači nego ikad. Publika ih voli, publika ih želi čuti. Tome su dokaz milijunski pregledi koje broje na YouTubeu te čvrste pozicije njihovih djela na listama najslušanijih svih streaming servisa.

Publika je spremna kupiti ulaznicu za koncerte tih izvođača, publika je spremna odvojiti novac za kupnju njihovih albuma, pa je, sigurna sam, ta ista publika spremna postati stalni slušatelj određene radijske postaje.

No, iz radijskog etera (čast nekoliko iznimaka) ne dopiru cvrčci, već svadbarski hitovi stari minimalno trideset godina ili njihove moderne loše kopije. Zašto? Zato što to publika voli? Ne! Zato što publika nema drugog izbora.

 

Isto tako, suočeni smo s napuhanim rangovima i velikim uspjesima ili uletima na "službenim" top listama slušanosti, tih istih, nasmiješenih lica na naslovnicama showbizz časopisa koja, u glazbenom smislu, ne služe nikome i ničemu, osim vlastitom kratkoročnom profitu. Jer, upravo ti glazbenici, "mlade nade domaće estrade", kroz koje vjetar puše i koji su lišeni bilo kakve umjetničke karizme (čast iznimkama), nisu u stanju prodati niti desetak ulaznica u bilo kojem klubu u Hrvatskoj. Na spomen njihova imena nekom slučajnom prolazniku, isti zasigurno neće imati pojma u kome ili čemu je riječ. No, ako spomenete ime predstavnika "one druge" strane, one druge scene, puno je veća vjerojatnost da će ljudi ipak znati o kome je riječ, pogotovo ako se radi o, u svjetskoj glazbenoj industriji ciljanoj publici, 15-35 godina.

 

Zato smo odlučili podržati apel radijskim postajama, pokrenut na glazbenom portalu Ravno do dna te pozvati na hitnu promjenu, jedinu koja vodi k zdravom razvoju i decentralizaciji lokalne glazbene scene, a sastoji se od nekoliko segmenata.

 

1. Prestanak lažne dominacije određenih estradnih glazbenika i autora upitne kvalitete radijskim eterom i televizijskim programom. Tantijemi su super stvar, no, ruku na srce, trenutni estradni hitovi trenutka su samo fileri između dva velika estradna hita iz '80-ih ili '90-ih, dok se prosječni slušatelj za njih uopće ne veže, niti dobije potrebu preslušati ih opet svojevoljno.

 

2. Nužnost davanja prostora i drugim kvalitetnim mladim glazbenicima. Osluškivanje tržišta trebalo bi se početi raditi nešto drugačijim statističkim metodama, jer puštanjem jednih te istih domaćih autora, ali i stranih, provjerenih hitova (minimalno pola godine nakon njihova lansiranja na tržište), svojevrsno je ponižavanje i zaglupljivanje publike. Kvalitetni glazbenici, popularni među publikom, oni kojima ta ista publika zapravo dolazi na koncerte, zna imena pjesama, albuma i njihovog lika kao takvog, danas dobivaju prostor za promociju isključivo na specijaliziranim glazbenim portalima, ali ne i u radijskom eteru ili televizijskom programu, pogotovo kada se radi o najslušanijim domaćim radijskim postajama ili najgledanijim televizijskim postajama. Mnogi glazbenici za koje je ova vrsta medijskog prostora trenutno zatvorena, svojom kvalitetom i atraktivnošću vrlo lako mogu zainteresirati istu, trenutnu ciljanu publiku, možda čak i više od onih koji su trenutno na programu.

 

3. Otvaranje medijskog prostora kvalitetnim glazbenicima iz regije koji uživaju svojevrsnu “zabranu” emitiranja u domaćem eteru. Premda ovo nigdje službeno ne stoji, ali je svojevrsna “javna tajna”, i, nažalost, uvaženo pravilo. Premda se s istom vrstom “zabrane” suočavaju i hrvatski glazbenici, no njihovim kolegama iz regije još je teže doći do medijskog prostora u Hrvatskoj, premda ovdje ima mnogo konzumenata njihovog proizvoda. Htjeli to neki ili ne, a glazbeni konzumenti su oduvijek to htjeli i podrazumijevali, "region" je uvijek bio i bit će jedinstveno tržište lokalne glazbene industrije te bismo ga kao takvog, za zajedničko dobro, trebali njegovati i razvijati. Ako svi hrvatski glazbenici bez imalo problema dobivaju prostore u srpskim, bosanskim ili slovenskim medijima, zašto njihovi kvalitetni glazbenici ne mogu u našim, dok ih istovremeno naša publika toliko obožava, preslušava i kupuje ulaznice za njihove koncerte?

 

I ne, ovdje se ne radi isključivo o alternativnim bendovima, distorziranim rokerima koje još uvijek mnogi doživljavaju kao pretežak zvuk za eter ili prostim treperima čiji je ulični riječnik još poprilično eksplicitan.

Ovdje se radi o kvalitetnim glazbenicima svih žanrova, koji jako dobro poznaju pojam radio-friendly forme te ju već dugi niz godina, u određenom dijelu svog stvaralaštva itekako njeguju.

 

Često se postavlja pitanje zašto mladi ne slušaju radio? Zašto se sve manje gleda televizijski program? I gdje je sada, u doba epidemije, prostor za kulturu na Trećem?

Glazbena industrija je lanac vrijednosti u kojoj svaka karika treba podupirati onu prethodnu i onu sljedeću. Trenutno je, zbog ekonomskog interesa pojedinaca, karika radijskog etera i televizijskog programa, što se glazbene kulture tiče, najslabija.

Ovaj apel ne incira da bi se određeni glazbenici koji trenutno žare i pale radijskim eterom trebali izbaciti iz istog - nikako, ali bi se svakako trebalo dati prostora i drugima, onima koje publika također želi i voli uz prestanak namjernog ignoriranja rada kvalitetnih modernih glazbenika iz cijele regije.

Kada bi se ova karika glazbenog lanca vrijednosti osnažila i proširila svoje vidike, to bi se zasigurno pozitivno odrazilo na povećanje profita pojedinaca i čitave skupine.