Specijal

Rekvijem za kulturu (1): 6 remek-djela crkvene glazbe koja nećete čuti u crkvi (ovih dana)

Rekvijem za kulturu (1): 6 remek-djela crkvene glazbe koja nećete čuti u crkvi (ovih dana)

Došao je i taj 2.5. Dan kada su vjerska okupljanja ponovno dopuštena dok ona kulturna još uvijek tjeskobno i usamljeno strahuju od nepredvidljive budućnosti, zanemarena, posramljena i stjerana u kut. Oni koji svoju dušu obogaćuju isključivo glazbom ili teatrom tako će još dugo, dugo trebati pričekati na svima im prijeko potrebnu duhovnu obnovu, dozu inspiracije i sreće koja ih osnažuje i vodi kroz dinamičan i nepredvidljiv život, prepun uspona i padova. Zato smo odlučili objavljivati novu seriju članaka na Sound Report portalu zajedničkog naziva „Rekvijem za kulturu“.

Crkva je kroz povijest bila svojevrsno glazbeno središte dok je obrazac bitke između crkvene i svjetovne glazbe jedna poprilično čvrsta povijesna konstanta. Bilo kako bilo, religija i njeni običaji bili su inspiracija mnogim velikim skladateljima koji su stvorili maestralna i svevremenska remek-djela, za koja danas, vjerujem, mnogi od onih zbog kojih su crkve napokon otvorene, nisu nikada niti čuli. Budući da ih još jedno dulje vrijeme neće niti dobiti priliku čuti, budući da se ista češće (gotovo uvijek) izvode u koncertnim dvoranama, čija su vrata zatvorena, nego u crkvama, a mi na Sound Reportu smatramo da znanje treba biti uvijek dostupno svima; odabrali smo šest najboljih djela sakralne glazbe koja su danas neprocjenjivo blago glazbene umjetnosti, kao preporuku za dodatno oplemenjenje vlastitog, bezgrešnog i čistog duha svakog čovjeka, žitelja ove planete.  
 

Johann Sebastian Bach – „Muka po Mateju“

Mnogi tvrde da je upravo ovo jedno od najboljih i najkvalitetnijih djela kršćanske glazbe. Praizveden je na Veliki petak 1729., a za Bachova života izveden je tri puta i to pod njegovim vodstvom. Živopisan, uvjerljiv i emocionalno neposredan slušatelja uvodi u priču o Kristovoj patnji i smrti na način koji do tada nije bio poznat. Bach, kao vjerni luteran, Sveto je pismo proučio detaljno, razumio je njegove nijanse, suptilnosti i posljedice bolje od većine drugih glazbenika svog vremena. Djelo traje tri sata i iznimno je kompleksno.  

 

Georg Friedrich Händel – „Mesija“

„Mesija (HWV 56)“ je oratorij na engleskom jeziku, koji je 1741. sastavio Georg Friedrich Händel s tekstom iz Svetoga Pisma, kojeg je pripremio Charles Jennens iz Biblije kralja Jakova i iz Psalama. Praizveden je u Dublinu 13. travnja 1742. godine i gotovo godinu dana kasnije dobio svoju premijeru u Londonu. Nakon prvotno skromnog javnog prijema, oratorij je postao popularan, a kasnije postaje jedno od najpoznatijih i najčešće izvedenih zborskih djela zapadne glazbe. Ono što ovaj vrhunac oratorijskog umijeća, kao i opusa samog Händela, čine vječnim, su jak afekt u ekspresiji melodije, oštrina motivičkog detalja i jasni kanon arhitekture ostvarene u naizmjeničnom chiaroscuru tonaliteta, arija, zborova, recitativa i tekstova Novog i Starog zavjeta. 

 

Ludwig Van Beethoven - "Missa Solemnis"

"Missa Solemnis" jedna je od najvećih misa i jedna od najsnažnijih religijskih kompozicija svih vremena. Kao i većina misa, sastoji se od pet stavaka - "Kyrie eleison", "Gloria", "Credo", "Sanctus" i "Agnus dei". Zahtjeva četiri vokalna solista, zbor i orkestar u punom sastavu koji često trebaju zadovoljiti virtuozna skladateljska rješenja koja postavlja visoke standarde pred izvođače. Nagle promjene dinamike, mjere i tempa intrigiraju slušatelja punih 80 minuta, a zbog svoje kompleksnosti, u koštac se s njom usude uhvatiti samo najbolji svjetski orkestri i zborovi.

 

Gustav Mahler – „Simfonija uskrsnuća“

Prije nastanka ovog djela Mahlerov stav o religiji javnosti nije bio najjasniji. Ovo je njegova prva simfonija koja je osvijestila njegov pogled na uskrsnuće, koje je glavna inspiracija ovog djela, a ujedno i prvo njegovo simfonijsko djelo u kojem je skladatelj koristio ljudski glas po uzoru na Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena. Radi se o glazbenom spomeniku viziji i kreativnosti, u potrazi za smislom života, zadivljuje glazbenim slikama prirode, iznenađuje začudnim valcerom, a nakon introspekcije apokaliptičnim krešendom u trijumfu besmrtnosti vodi u metafizičko.

 

Wolfgang Amadeus Mozart - "Laudate Dominum"

Ovo vokalno savršenstvo dio je impresivnog djela "Vesperae Solennes de Confessore, K. 339" te se kao takvo često izvodi samostalno. Od ove skupine pjevanih psalma, ovaj nekako najviše i najljepše slavi Boga. 

 

Wolfgang Amadeus Mozart - “Requiem”

Nema šanse da do sada niste čuli “Lacrimosu”. Ono što Mozartov "Rekvijem" čini posebnim i nezaboravnim ipak jest njegova neporeciva božanska kvaliteta. Na samrti, s nepunih 36 godina, Mozart je 1791. u Beču pisao svoju besmrtnu glazbu ostavivši je nedovršenom. Vodeći se skicama, njegov jedini učenik kompozicije, Franz Xaver Süssmayr dovršio je remek-djelo koje se mora čuti i doživjeti uživo. No, nećete ga čuti i doživjeti uživo toliko skoro, zato je ovaj rekvijem ostavljen simbolično za kraj, kao posveta kulturi na samrti koja će sigurno, baš kao i Isus Krist, jednog dana uskrsnuti bolja i jača nego ikad. 

 

+ jedna domaća za bis:

Igor Kuljerić - "Hrvatski glagoljaški rekvijem"

Ovo smo djelo prije nekoliko mjeseci slušali uživo, u spektakularnoj postavi hrvatsko-njemačke glazbene reprezentacije koja je svojim umijećem sledila krv u žilama svakom tko se u tom trenutku našao prisutan. Hrvatski glagoljaški rekvijem za četiri solista, mješoviti zbor i simfonijski orkestar nastao je skladateljevim nadahnućem drevnim hrvatskim korijenima, kao njegov san o hrvatskom glagoljaškom rekvijemu, o vremenu prošlome odsanjanome u vremenu sadašnjem. Djelo je sazdano od šest temeljnih brojeva koji oblikuju protok tradicionalnoga rituala, uz karakteristične odlomke: Pokoj vječni, Gospodi, pomiluj, Dan gnjiva, Trublja Božja,  Blag Isuse, Vele plača, Znamenonosac sveti Mihovil, Svet, svet, svet, Osanna, Aganče Boži, Izbavi me, Gospodi, od smrti vičnije... Nažalost, snimka izvedbe ovog djela ne postoji na YouTubeu, no zato možete ponovno pročitati izvještaj na Sound Reportu i zamisliti osjećaj uzbuđenja i ushićenja kojeg se danas s velikom nostalgijom prisjećamo i nadom da ćemo što prije ovo djelo (pa i sva ostala) moći doživjeti uživo u koncertnim dvoranama diljem svijeta.

 

P.S. Zanimljiva je činjenica kako su informacije o ovim djelima dostupne isključivo na stranicama koncertnih dvorana, nastala kao informativna uvertira, odnosno najava za vrhunske koncerte. Također kao tema znanstvenih radova, izvještaja s koncerata ili tematskih članaka specijaliziranih glazbenih portala. Zato za kraj ostavljamo jedno otvoreno pitanje - kako to da se web stranice vjerske tematike do sada nisu pozabavile ovih djelima?

 

Maja Trstenjak
Maja Trstenjak

Glavna urednica portala Sound Report